Opći podaci
Grad Subotica nalazi se na sjeveru Republike Srbije, uz granicu s Republikom Madžarskom, na 46 05’ 55’’ sjeverne geografske širine i 19 39’ 47’’ istočne geografske dužine. Prosječna nadmorska visina Subotice je 114 m, 40 m iznad razine Tise, kod Kanjiže 32 m iznad razine Dunava kod Baje. Pored Subotice prolazi međunarodna cesta E-75. Do graničnog prijelaza Kelebija ima 10 km a do Horgoša 30 km. Sjeverno od grada je plodna pješčara s vinogradima i voćnjacima, a južno zemlja oranica.
Danas grad sa okolnim općinama ima oko 150.000 stanovnika: Mađara, Hrvata, Bunjevaca, Srba i drugih naroda. Oko grada je podignuto 18 većih naselja: Bajmok, Bački Vinogradi, Bačko Dušanovo, Bikovo, Višnjevac, Gornji Tavankut, Donji Tavankut, Đurđin, Kelebija, Ljutovo, Mala Bosna, Mišićevo, Novi Žednik, Palić, Stari Žednik, Hajdukovo, Čantavir i Šupljak. Grad je povezan sa starim ljetovalištem i jezerom Palić.
Gradska kuća – remek djelo secesije
Gradska kuća u Subotici je najveća, a po mnogima i najljepša građevina Subotice. Podignuta je za dvije godine, od 1908. do 1910., ali su vrhunski majstori onoga vremena još pune dvije godine ukrašavali njenu unutrašnjost. Podignuta je po projektu Marcela Komora (1868.-1944.) i Dezsőa Jakaba (1864.-1932.), budimpeštanskih arhitekata, u tada vrlo modernom stilu – mađarskoj varijanti secesije. Ukrašena je s bezbroj šara stiliziranog cvijeta tulipana. Gradska kuća je skladni spoj umjetnosti i obrtništva. Visoka je 76 m, terasa vidikovca je na 45,5 m, duga 105,08 m, široka 55,56 m, a prostire se na 5838 četvornih metara.
Subotičke crkve
Arhitektonski ukras Subotice su i crkve. Subotičani različitih nacija i vjera podizali su bogomolje njegujući i poštujući svoju vjeru, običaje, svece i blagdane, ali su istodobno ukrašavali ovim lijepim objektima grad i davali mu posebni pečat. Na rubu grada su ostaci desetak starih hramova, a prvi monumentalni i veliki crkveni objekti izgrađeni su u XVIII. stoljeću: Franjevačka crkva, Srpska pravoslavna crkva i katedrala Sv. Terezije Avilske. Crkvama je poklonjena posebna pozornost kada je Subotica doživjela svoj graditeljski zenit – posljednjega desetljeća XIX. i prvoga desetljeća XX. stoljeća. Tada su podignute kerska crkva Sv. Roka (1896.), senćanska crkva Sv. Jurja (1897.), Evangelistička crkva (1901.), Sinagoga (1902.). Franjevačka crkva je rekonstruirana i dograđen joj je još jedan toranj (1908.), Srpska pravoslavna crkva temeljito je obnovljena 1910. i izgrađeno je još desetak crkava u gradu i naseljima.
Preuzeto iz:
Boško Krstić, Subotica monografija, drugo izdanje 1996., str. 13-14.
Boško Krstić, Subotica monografija, drugo izdanje 1996., str. 29.
Boško Krstić, Subotica monografija, drugo izdanje, 1996., str. 47.
