P

Kazalište sa šest korintskih stupova na centralnom gradskom trgu, izgrađeno je 1853. godine u klasicističkom stilu, po projektu János Szkultétija, prvog školovanog subotičkog arhitekte. Prva kazališna predstava u Subotici odigrana je 1747. godine u franjevačkoj Gramatikalnoj gimnaziji, a stalno kazalište otvoreno je u novoizgrađenoj zgradi 1854. godine.
Kazališna zgrada je trenutačno u fazi rekonstrukcije.

„Patria“ hotel, u samom centru Subotice, izgrađen je 1964. godine i od tada je imao samo jednu djelomičnu rekonstrukciju. Početkom 2008. počeli su radovi na rekonstrukciji, a kompletno preuređenje eksterijera i interijera završeno je 15. kolovoza 2008. kada je hotel počeo ponovno raditi. Broj smještajnih jedinica je sa 202 smanjen na 141 koje su luksuzno opremljene. "Patria" je prerasla u jedan moderni objekt koji zadovoljava sve potrebe suvremenoga gosta. U hotelu se sada nalaze sobe za nepušače i invalide, sve sobe su klimatizirane, imaju priključak za Internet, sef  i ostale pogodnosti.

Pongrac, János, vojvoda od Erdelja, izgradio je subotičku tvrđavu 1470. godine.

Palavičini, Petar, skulptor koji je napravio spomenik caru Jovanu Nenadu.

„Pionir“ d.o.o. Subotica je gospodarsko društvo za proizvodnju čokolade, bombona i peciva. Jedan je od vodećih proizvođača konditorskih proizvoda na jugu Europe, s tradicijom dugom 90 godina. Od 2005. godine „Pionir“ radi prema strogim HACCP standardima. Najpoznatiji proizvodi su: Medeno i Slatko srce, Negro bomboni, Galeb čokolada, Kidy deserti, Cookies, O la la biskvit...

Palićke športske igre: između 1880. i 1914. godine na Paliću su održane športske igre u brzom hodanju, biciklizmu, hrvanju, mačevanju i drugim športovima. Rodonačelnik ovih nadmetanja najboljih sportaša iz Sombora, Sente, Segedina, Kanjiže, Budimpešte, Beograda i Subotice bio je Lajos Vermes, čovjek koji je na obali jezera izgradio prvu biciklističku cestu s gledalištem.

Prvomajski uranak

Palača Leović je najstarija obiteljska kuća u stilu secesije u Subotici i u cijeloj Vojvodini. Projektanti su Eden Lehner i Gyula Pártos. Podignuta je 1893. godine.